Jedan od najvažnijih elemenata prepoznatljivosti Bokeljske mornarice je tradicionalno kolo, koje Mornarica izvodi prigodom lokalnih svečanosti kao što su Vanjska proslava sv. Tripuna, Dan Bokeljske mornarice i Dan Opštine Kotor, ali i povodom drugih važnih događaja za grad ili gostovanja Mornarice u zemlji i inostranstvu.
Kolo Bokeljske mornarice, poznatije kao Kolo sv. Tripuna, predstavlja spoj srednjevjekovnih sakralnih i kasnijih svjetovnih elemenata iz života pomoraca. Ono ima 12 imenovanih plesnih figura (od kojih se najčešće izvode samo 8): Vrtlog pravi, Vrtlog obratni, Neprava veriga, Prava veriga, Sidro, Veliko kolo, Dva kola, Kolo u kolo, Osmica, Ušpug, Ušpug u obratnom smjeru i Ušpug oko časnika.
VRTLOG PRAVI
Početna figura kola. Plesači se kreću u polukrugu, licem okrenutim ude¬sno. Desnom rukom su podbočeni, pridržavajući se čvrsto palcem za pojas, istovremeno držeći jedan kraj faculeta, dok je lijeva ruka ispružena naprijed, zatežući kraj maramice prednjeg plesača. Kolo zavija udesno, u pravcu kretanja kazaljke na satu. Poslije kraćeg plesanja, kolovođa se okreće prema igračima i prekida lanac Kola, podvlačeći se ispod njihovih ruku. Kako je Kolo više puta kružno savijeno, do prekidanja i podvlačenja će doći više puta, stvarajući time veoma živopisne odnose plesačkih grupa.
VRTLOG OBRATNI
Druga figura kola. Potpuno je slična prvoj, ali se kreće u suprotnom smjeru.
NEPRAVA VERIGA
Kolo se odvija u suprotnom pravcu od kazaljke sata i čim se dobije polukrug, kolovođa se sa plesačima podvlači ispod ruku, u pravcu zmijastog kretanja, od jednog do drugog plesača.
SIDRO
Vrlo složena figura. Rijetko se izvodi, a predstavlja oblik velikog sidra, za koju treba 25 plesača.
VELIKO KOLO
U pravcu kazaljke na satu, kolovođa vodi plesače u krug i zatvara jedinstveno veliko kolo.
DVA KOLA
Od tog velikog kola se formiraju DVA KOLA, koje odvajaju kolovođa i zadnji od kola. Jedno i dalje vodi kolovođa, a drugo zadnji od kola. Zadnji od kola, inače, ima nešto istaknutiju ulogu od ostalih plesača. On nadzire kolo, trudi se da ono bude dobro razvijeno i otegnuto, a obično i drži glavu nešto zabačenije. Dva se kola najprije kreću u istom, a zatim u suprotnom smjeru, da bi se na kraju opet spojili i formirali jedno veliko.
KOLO U KOLO
Stvara se od dva živa koncentrična kola, nejednake veličine. I ona se kreću neko vrijeme u jednom, a zatim u suprotnom pravcu.
OSMICA
Nastaje kada se kolovođa opet podvlači, ali samo ispod ruku plesača u sredini kola, formirajući tako živopisni oblik broja osam.
UŠPUG
Slijedeća je figura nazvana UŠPUG, jer oblik pod¬sjeća na puževu kućicu. Kolovođa kao i u početku kružno zavija kolo, ali ne samo malo i ovlašno, nego veoma čvr¬sto, skoro do krajnjih mogućnosti. Tada se opet najkraćim putem podvlači ispod tri niza podignutih ruku, presije¬cajući plesače i tražeći direktan put i izlaz. Kako je pravac koji kolovođa traži upućen prema zadnjem igraču, ova se figura još tačnije naziva UŠPUG SA IZLAZOM NA ZADNJEGA.
UŠPUG U OBRATNOM SMJERU
Tu se ponavlja čvrsto kružno zavijanje kola, ali ovoga puta ne dolazi do podvlačenja i presijecanja, nego do jednostavnog vraćanja i odvijanja u suprotnom smjeru, prolazeći i vraćajući se između redova, i tako se odmotava plesačko klupko.
UŠPUG OKO ČASNIKA
Posljednja figura kola je UŠPUG OKO ČASNIKA (i admirala ako je prisutan). O ovoj figuri je već bilo riječi. Mjesto na kome se igralo kolo, između dvanaest malenih i nepravilnih kotorskih trgova, jeste središnji, najveći i najslikovitiji trg pred katedralom, gdje se slivaju sve gradske ulice. Na njemu su se u ranijim vjekovima, kao na grčkoj „agori“, ili rimskoj i mediteranskoj „pjaci“, održavale narodne skupštine i sudske rasprave, oglašavale odluke Velikog vijeća, formirale se procesije i okupljala se naoružana Mornarica i vojska, kada je predstojao napad na grad. Još se i trgovalo i održavala se narodna veselja.
MUZIKA I TEKST KOLA BOKELJSKE MORNARICE
Kolo Sv. Tripuna pleše se uz pratnju muzike. Kompozitor melodije kola je nepoznat.
Riječi kola (Pjesan.) Sv. Tripuna sastavio je pomorski kapetan Pavo (Božov) Kamenarović iz Dobrote 1859. godine. Imenovani je bio učesnik Narodnog preporoda.
PJESAN
Dan Odvjetnika Kotorskog
Braćo, veselo slavimo,
Družtva staroga pomorskog
Slavno načelo sliedimo;
Igru začmimo stogodnu,
Pjesmu pjevajmo narodnu:
Mornarica davna
Nek se dično ponovi,
I svečanost slavna
U radostni dan ovi.
Dakle, braćo, složno
U ljubav se združimo,
Svi skupa pobožno
Svete moći slavimo:
Uljezimo – svi u kolo,
Rukama ruke pružimo,
Pokažimo – svim okolo
Da slogu bratsku vriežimo:
Potvrdimo – uz prigodu
I mi ko naši djedovi,
Da u rodu – ne zaludu,
Jedne smo majke sinovi.
Po narodnome odjelu
I po sjajnome oružju,
Ali najveće po djelu
Izgled budimo okružju:
Vazda združeni u slogu
Hvale pjevajmu svi Bogu:
Jošter, braćo, složno
Mučeniku TRIPUNU
Pjevajmo pobožno
Pjesmu hvala podpunu:
A na mnogo ljeta
Mornarica živjela,
Nje zadaća sveta
Blagim plodom uspjela!
Svi zajedno – svi o kolo
Rukama ruke stisnimo
Potvrdimo – svim okolo
Da slogu bratsku ljubimo:
Nasliedujmo – to načelo
Što daše nama djedovi,
A Bog će dat – da veselo
Sliedit nas budu sinovi.